Naslovna stranica O studiju Program studija Izvedbeni planovi nastave Upisi za 2011/12 Raspored predavanja i ispita Stručna praksa Završni radovi Obavijesti studentske službe Obavijesti po modulima Pristup Internetu Mediteranska udruga studenata agronomije		Moduli studija I. semestar 1. BOTANIKA Opis modula: - Uvod: discipline unutar botanike, značajke živih bića, domene; - Anatomija kormofitskog biljnog organizma: stanična teorija, veličine i oblici biljnih stanica, građa biljne stanice, dioba stanice i jezgre, primarna i sekundarna tvorna staničja, primarna i sekundarna trajna staničja, anatomija lista, anatomija stabljike (primarna i sekundarna građa stabljike jednosupnica i dvosupnica), anatomija korijena, anatomija generativnih organa (građa sjemenke); - Morfologija kormofitskog organizma: morfologija vegetativnih i generativnih organa, odstupanja u građi, vrste cvatova, klasifikacija plodova; - Osnove sistematike billja (nomenklatura, taksonomija i evolucija); - Kormofitska flora srednje i južne Europe (značajke, morfologija, klasifikacija); - Sistematski pregled vaskularne flore Hrvatske i njezina praktična primjena: Pteridophyta, Spermatophyta (Coniferophytina, Magnoliophytina: Magnoliatae, Liliatae). Cilj modula: Stjecanje temeljnih znanja o građi biljaka, kormofitskoj flori srednje i južne Europe, te vaskularnoj flori Hrvatske. 2. KEMIJA Opis modula: Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija upoznaje studente sa strukturom i kemijskom reaktivnošću organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Laboratorijske vježbe upoznaju studente s osnovnim elementima postupka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula: Razumijevanje osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa potrebnih za svladavanje temeljnih znanja struke. 3. MATEMATIKA I Opis modula: U modulu su sakupljeni matematički sadržaji nužni za praćenje nastave iz ostalih modula i za samostalnu analizu i rješavanje jednostavnijih problema koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi. Nakon kratkog uvoda u pojmove i metode teorije skupova, prvu samostalnu cjelinu čine osnove financijske matematike, kao što su složeni kamatni račun i račun otplata. Nakon toga dolaze osnove kombinatorike, nužne za razumijevanje sadržaja u statistici, biometrici i planiranju pokusa. Sljedeću cjelinu čine elementi linearne algebre s vektorskim i matričnim računom, linearnim sustavima, linearnom regresijom i metodom najmanjih kvadrata. Kratka cjelina s elementima analitičke geometrije ravnine služi kao uvod u završnu cjelinu u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, njihovih svojstava i njihovih primjena u agronomiji. Cilj modula: Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za razumijevanje i usvajanje sadržaja iz ostalih modula te stjecanje elementarne matematičke kulture i kvantitativne pismenosti. 4. INFORMATIKA Opis modula: Strukturu predmeta čini osam (8) međusobno zavisnih djelova, koji omogućuju polaznicima da kroz predavanja i vježbe ovladaju relevantnim znanjima iz informatičke domene. 1. Informatički izazov u funkciji agrokompleksa • Evolucija informacijsko-tehnološkog razvitka; Pojava informacijskog društva, Implikacija informatičkih postignuća, Važnost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka 2. Temeljne informatičke postavke • Povijesni razvoj informatike, Matematičke, logičke i tehničke komponente računalnih sustava 3. Strojna osnova računalnih sustava • Vrste računalnih sustava (mako, midi, mikro), Ulazno i/ili izlazno sučelje računalnih sustava, Sekundarno-memorijsko sučelje računalnih sustava 4. Softverska osnova računalnih sustava • Sustavna programska podrška, Aplikativna programska podrška, Organizacija podatkovnih resursa 5. Organizacijski, personalni i ergonomski aspekti informatičkih sustava 6. Modeli info sustava • Info sustavi u poljodjelstvu, Info sustavi u prostoru, Vrste poljodjelskih info sustava • Sustavi obrade podataka, struktura obrade podataka, Sustavi obrade informacija, Upravljački informacijski sustavi, Ekspertni sustavi, Komunikacijski sustavi, Sustavi mrežnih servisa, Sustavi E-pošte, Sustavi E-komunikacija 7. Zaštita podataka kod računalnih sustava 8. Perspektive razvoja informatike u poljodjelstvu Cilj modula: Gledano s današnjeg aspekta posve je sigurno, da će informatizacija kao primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija i na njima temeljenih znanja snažno obilježiti budućnost. Prema tome, svi oni koji se danas nalaze ili će se naći u sustavu obrazovanja na našem fakultetu u predstojećem vremenu, provest će životni i radni vijek u aktivnom kontaktu s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te na njima zasnovanim znanjima. Stoga su glavni ciljevi predmeta naučiti i olakšati studentu da se služi računalom i njgovim softwerskim alatima i da na najlakši način dođe do potrebih informacija. 5. OSNOVE AGROEKONOMIKE Opis modula: Definicije i metode agrarne ekonomike; Ekonomska organizacija i proizvodni čimbenici; Tržište i tržni mehanizam; Poljoprivreda i komplementarne djelatnosti (agrobiznis) i gospodarski sustav; Agrarna i ruralna politika; Međunarodni aspekti agrobiznisa i ekonomske integracije; Poslovno povezivanje u agrobiznisu; Mikroekonomski pojmovi i ciljevi, proizvodnja i organizacija poduzeća, teorija troškova i odluke; Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i uspješnog rada poduzeća, poslovanje poduzeća, pojam rizika i neizvjesnost, izvori rizika, rizik i investicije u agrobiznisu; Definicija i koncepcija marketinga, marketinški proces, marketinški instrumenti; Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava; Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. Cilj modula: Modul obuhvaća osnove makro i mikro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. 6. PEDOLOGIJA Opis modula: Tlo je najvažniji edafski čimbenik, stoga je nužno da studenti sva četiri preddiplomska studija se upoznaju s osnovnim fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima koji su temelj biljne proizvodnje. Upoznat će se s osnovnim principima geneze tla-čimbenicima tvorbe i pedogenetskim procesima, te morfologijom kao rezultantom procesa pedogeneze. Upoznat će se s osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tala, te najrasprostranjenijim tipovima tala u Hrvatskoj. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i određivanja pojedinih svojstava. Kroz seminarski rad to će dokazati. Cilj modula: Studenti će steći osnovna znanja o morfološkim fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima tla, građi tla i plodnosti tla, te rasprostranjenju glavnih tipova tala u Hrvatskoj. II. semestar 7. POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Opis modula: Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš, napose tlo kao jedinstveno, ograničeno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja, a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Uloge tla; proizvodne, ekološko-regulacijske, gospodarsko-socijalne i kulturne, suvremeni koncept VUPT– MFCAL. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoliš, odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utječu na okoliš, učiniti održivim, dakle gospodarski, socijalno i etički prihvatljivim. Pojasniti "Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja" kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Cilj modula: Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš, kako ih učiniti ekološki prihvatljivim, ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. 8. AGROKLIMATOLOGIJA Opis modula: Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i životinje, uči studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumačenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, te Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumači se i zračenje Zemljine površine, protuzračenje atmosfere, energijski obračun, te biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja. U sadržaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlađenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te važnosti vanjske temperature za biljke i životinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam životinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumače se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izračunavanje količine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obilježja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obrađuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zračne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i životinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj. Cilj modula: Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim i praktičnim principima agroklimatologije i agrometeorologije 9. UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU Opis modula: Sadržaj modula obuhvaća osnove opće mikrobiologije u kojoj se student upoznaje sa temeljnim načelima mikrobiologije koja uključuju morfologiju, metabolizam, genetiku i ekologiju mikroorganizama. Navedeni programski dijelovi obuhvaćaju povijesni razvoj mikrobiologije, podjelu mikrobiologije, raznolikost mikroorganizama, veličinu i oblik mikroorganizama, građu i funkciju prokariotske i eukariotske stanice, kataboličke i anaboličke reakcije, respiracije i fermentacije, načine ishrane mikroorganizama, rast mikroorganizama te osnove mikrobne genetike. Mikrobiologija prirodnih sredina obuhvaća utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama te zastupljenost i ulogu mikroorganizama u prirodnim sredinama. Osnovna znanja iz mikrobiologije tla omogućuju studentu uvid u jedinstvenu perspektivu o kruženju hranjiva i fundamentalnim procesima koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla: kruženje C u prirodi, transformacije organskih ostataka, nastanak i sastav organske tvari tla, ciklus N (amonifikacija, nitrifikacija, denitrifikacija, biološka fiksacija dušika -asimbiozna, asocijativna, simbiozna). Predavanja iz teoretskog dijela vježbi uključuju vrste mikroskopa i osnove tehnike mikroskopiranja, karakteristike nativnih i bojenih preparata, vrste i karakteristike hranjivih podloga, tipove sterilizacije, metode za izolaciju čistih kultura te različite metode u identifikaciji bakterija. Cilj modula: Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na poljoprivrednu proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. 10. GENETIKA Opis modula: Modul će se izvoditi kroz tri programska dijela, svaki će se sastojati od predavanja i vježbi koje će biti u obliku rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih za programsku jedinicu. Značaj svojstva i nasljeđivanje na molekularnoj razini: Svojstvo - pojam i podjela. Svojstva nasljedne tvari. Geni nosioci nasljednih svojstava. Nukleinske kiseline (DNK, RNK)- struktura i funkcija. Način prijenosa genske poruke i sinteza proteina. Promjene (mutacije) u stukturi molekule DNK i proteina. Nasljeđivanje svojstva na kromosomskoj razini. Kromosomi - struktura i funkcija. Stanične diobe: mitoza (osnova rasta i razvoja) i mejoza (nastanak gameta). Gametogeneza i oplodnja. Citoplazmatsko nasljeđivanje. Promjene u strukturi i broju kromosoma. Nasljeđivanje svojstva na fenotipskoj razini. Zakonitosti nasljeđivnja kvalitativnih (alternativnih) svojstava. Mendelove zakonitosti nasljeđivanja nevezanih svojstava. Zakonitosti nasljeđivanja vezanih svojstava. Zakonitosti nasljeđivanja kvantitativnih svojstava. Genotipska i fenotipska distribucija kvantitativnih svojstva. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Genske osnove heterozisa i njegovo korištenje. Nasljedne osnove u populaciji. Cilj modula: Razumijevanje svojstva na genotipskoj i fenotipskoj razini. Poznavanje zakonitosti nasljeđivanja svojstava. Saznanja o izvorima i genetskim osnovama varijabilnosti svojstava. Dobivanje osnovnih znanja iz genetike potrebnih za praćenje nekoliko drugih modula. 11. POLJOPRIVREDNE MELIORACIJE Opis modula: Modul je podijeljen u pet tematskih cjelina. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći osnovna znanja iz područja praktične (niže) geodezije i izmjere zemljišta. U drugoj tematskoj cjelini upoznati će se s osnovama hidroloških i hidrauličkih zakonitosti bitnih u odvodnji i navodnjavanju poljoprivrednih površina (tala). Osnove hidropedologije s težištem na kretanje vode u tlu studenti će slušati u trećoj tematskoj cjelini. Četvrta tematska cjelina obrađuje šire područje vezano za probleme suvišnih voda na poljoprivrednim površinama (tlima), potrebe i mogućnosti njihovog rješavanja adekvatnim hidrotehničkim sustavima odvodnje. S problematikom nedostatka vode u tlu pri uzgoju poljoprivrednih kultura, njenom umjetnom dovođenju i doziranju putem odgovarajućih metoda i sustava navodnjavanja, studenti će se upoznati u petoj tematskoj cjelini. Nastava na modulu Poljoprivredne melioracije izvoditi će se u obliku predavanja (P), te vježbi na terenu (T) i praktikumu (PK). Cilj modula: Cilj je modula da studenti steknu osnovna znanja iz šireg područja poljoprivrednih melioracija bitnih za nastavak studiranja na većem broju diplomskih studija i/ili u neposrednoj poljoprivrednoj struci. 12. FIZIOLOGIJA BILJA Opis modula: Ovim modulom studentima se prenose temeljna teoretska i praktična znanja o strukturi i funkciji biljaka. Razmatraju se fiziološki procesi esencijalni za produkciju biomase i formiranje sjemena i ploda. Subjekti koji se razmatraju uključuju: primanje, transport i gubitak vode; primanje transport i asimilacija mineralnih hranjiva, fiksacija dušika, biokemija i fiziologija fotosinteze i respiracije, sinteza, metabolizam i transport ugljikohidrata; rast i razvoj na razini stanice, organa i na razini cijele biljke. Reakcija i prilagodba na faktore okoliša kao i regulacija rasta i razvoja hormonima rasta. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funkcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta, razvoja i reprodukcije. Cilj modula: Studenti će biti osposobljeni primijeniti stečena znanja u rješavanju ekoloških problema i problema vezanih za uzgoj i njegu kultiviranog bilja. Studenti će steći iskustva i razviti vještine u primjeni znanstvenih metoda rada sa osnovnim laboratorijskim tehnikama u fiziologiji bilja i praktičnu primjenu fizioloških spoznaja u poljoprivredi na primjerima najuvrježenijih kultiviranih biljnih vrsta. III. semestar 13. SMJERNICE ISHRANE BILJA U HORTIKULTURI Opis modula: Ishrana bilja nekad i danas, gospodarski značaj, te njene specifičnosti u hortikulturi. Zakonske regulative za primjenu gnojiva u praksi u skladu s EU. Principi i perspektive za budućnost. Kvaliteta, a ne količina hrane postaje dominantna odrednica u modernoj povrćarskoj, voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Podizanje višegodišnjih nasada, uređivanje okoliša te proizvodnja travnih tepiha opasan je čin ako se odabere neadekvatno tlo, jer greške u startu skupo se plaćaju. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s važnošću reakcije i otopine tla, te čimbenicima koji utječu na raspoloživost biljnih hraniva u tlu. Objasnit će im se važnost biogenih elemenata, no i opasnost od toksičnih elemenata, posebice u hrani. Upoznat će se i s gnojidbom temeljenoj na dijagnosticiranju na terenu i u laboratoriju (vježbe), te razlikama u njihovoj primjeni u različitim segmentima hortikulture. Terenska nastava obuhvatit će objekte gdje Zavod za ishranu bilja provodi istraživačke projekte (Plešivička vinska cesta, Mladina, Vrana, Zrinjevac, MBM, Fontana). Na terenu će se studente upoznati s akutnim problemima poput različitih kloroza te čitavog niza fizioloških poremećaja, najčešće posljedici krive reakcije tla ili antagonizma iona zbog neadekvatne gnojidbe, te ih educirati kako izbjeći navedene greške u pripremnim radovima. Cilj modula: Suradnik za vođenje ishrane u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu, voćarstvu, povrćarstvu te ukrasnoj hortikulturi. Akumuliranje predznanja za dalje usavršavanje na diplomskom studiju, za potrebe struke, znanosti i nastave. 14. TEHNIKA U HORTIKULTURNOJ PROIZVODNJI Opis modula: Strojevi, oruđa i oprema u hortikulturnoj proizvodnji obuhvaćaju tri grupe specifičnih oruđa za različite namjene. To se odnosi na strojeve i oruđa za uzgoj i ubiranje voćnih plodova. Nadalje, vrlo širok spektar strojeva i opreme prisutan je u uzgoju, cvijeća i ukrasnog bilja u zaštićenom i otvorenom prostoru. Velika pažnja posvećena strojevima za njegu voćnjaka i vinograda, tj. održavanje zatravljenih površina uz redovno malčiranje i povremeno dubinsko i površinsko prorahljivanje. U suvremenom uzgoju voća i grožđa nužno je uvesti maksimalnu razinu mehaniziranosti, kako bi proizvođači bili konkurentni cijenom i kvalitetom plodova ne samo na domaćem, nego i na inozemnim tržištu. Osnovni zadatak strojeva i oruđa za održavanje voćnjaka i vinograda je da osigura zadržavanje raznovrsne flore i faune u nasadu, tj stabilizaciju ekosistema u nasadu. Nadalje, značajni strojevi i oprema za sadnju, odnosno sjetvu, u zaštiti nasada, sortiranju i čuvanju spomenutih poljoprivrednih proizvoda. Nadalje, prisutni su strojevi i oruđa koji se koriste u intenzivnom uzgoju i ubiranju povrtlarskih kultura na otvorenom i zaštićenom prostoru. Cilj modula: Upoznati studente sa linijama strojeva potrebnim za rad na plantažama i po kulturama, odnosno grupama kultura sa ciljem optimalnog korištenja mehanizacije. 15. OPLEMENJIVANJE BILJA Opis modula: Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja, potrebnoj genetskoj varijabilnosti i oplemenjivačkom razvoju, proučavanju i širenju kultivara u proizvodnji. U modulu se savladavaju principi i specifičnosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja kao što su oranične i povrtne kulture, voćne vrste i vinova loza. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja, s osvrtom na agronomske i ekološke kriterije. Cilj modula: Osposobljenost da razumije dosege oplemenjivanja bilja, te odabere kultivar za određene proizvodne, okolinske i tržišne uvjete. Stječe se potrebno predznanje za nastavak studiranja na diplomskim studijima. 16. OSNOVE FITOMEDICINE Opis modula: Zahtjevi za visokoprinosnom, rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. Največi dio umjesto čovjeka odnose štetočinje, a to su štetnici, uzročnici bolesti i korovi. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina, no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija, aplikacija pesticida itd. Ukupni gubici od štetočinja procjenjuju se u svijetu na 42%, u Europi na 28% a u Hrvatskoj na 29,2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja, prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina, metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša, nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani, tlu, vodi i dr, trovanja ljudi, životinja i dr, i brojnih drugih negativnih posljedica. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike, uzročnike bolesti, korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. Cilj modula: Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne metode i načine njihova suzbijanja. Studenti koji će nastaviti diplomski studij steći će temelj za nadogradnju putem specifičnih modula iz zaštite bilja. 17. MASLINARSTVO S ULJARSTVOM Opis modula: Stjecanje znanja o maslinarskoj proizvodnji u svijetu i Hrvatskoj, botaničkim osobinama i sistematskoj pripadnosti masline, biološkim i ekološkim osobinama, klasičnim i modernim sustavima uzgoja, agrotehnici i pomotehnici, sortama, izboru sorata za pojedine podregije uzgoja, razmnožavanju, transportu ploda i preradi, kvaliteti maslinovog ulja i konzerviranih maslina. Izučavanje osnovnih bioloških osobina masline s posebnim osvrtom na specifičnosti biologije u našim agroekološkim uvjetima uzgoja dati će osnovna saznanja o parametrima potrebnim za vrednovanje proizvodnog prostora za maslinarsku proizvodnju. Specifični agroekološki i pedološki uvjeti uzgoja te izbor najprikladnijeg sortimenta za pojedine podregije uzgoja mogu u značajnoj mjeri povećati proizvodnost ove gospodarske grane. Suvremene sustavi uzgoja, suvremena pomotehnika, tradicionalni i suvremeni tehnološki postupci prerade, suvremene analitičke metode i laboratorijska oprema te proizvodnja sadnog materijala su također veoma bitni preduvjeti povećanja kvalitete maslininog ulja i stolnih maslina. Cilj modula: Razumijevanje specifičnih zahtjeva maslinarske proizvodnje, izbor sortimenta s obzirom na proizvodno usmjerenje OPG, agroekološke i pedološke uvjete uzgoja, načinu prerade i kvalitete maslinovog ulja te konzerviranja maslina. IV. semestar 18. VINOGRADARSTVO I Opis modula: Obraditi će se ova poglavlja : a) predavanja: - Vinogradarstvo i loza, smjer proizvodnje i značajke proizvodnje i proizvoda; - Regionalizacija vinogradarskih područja u svijetu i Hrvatskoj; - Biologija loze (sistematika, morfologija i anatomija, osnovni fiziološki procesi, životni i godišnji ciklus razvitka); Ekologija loze (klimatske značajke, međuovisnost čimbenika klime i loze, prikladnost tala i položaja za uzgoj loze); - Sustavi generativnosti i vegetativnog razmnožavanja loze i lozni rasadnik; Podloga za vinovu lozu : - Osnivanje proizvodnih i matičnih nasada loze. b) vježbe: morfološke i anatomske značajke organa loze; različiti načini cijepljenja; c) seminari: proračun investicijskih sredstava (ručni rad, materijal i usluge strojeva) pri podizanju nasada loze. d) terenske vježbe: način i postupci razmnožavanja i cijepljenja, klasiranje, pakiranje i čuvanje repromaterijala i cijepova; obilježavanje sadnih mjesta , priprema za sadnju i sadnja ; njega mladih trsova i postupnost oblikovanja sustava uzgoja ( naslon i oblik trsa). Cilj modula: Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu uzgoja loze u agroekosustavu, te usvajanje agrotehničkih vještina pri podizanju proizvodnih i matičnih nasada. 19. VINARSTVO Opis modula: Modul osposobljava studente za samostalni rad na području vinarstva i priprema ih za daljnje usavršavanje u struci. Navedeni programski dijelovi modula obuhvaćaju opća i temeljna znanja putem predavanja i vježbi iz područja tehnologije, kemije i analitike mošta i vina. Cilj modula: Stjecanje teoretskih i praktičnih znanja iz područja vinarstva koja će omogućiti samostalnost u praksi 20. VOĆARSTVO I Opis modula: U modulu se obrađuju poglavlja iz morfologije, razmnožavanja i ekoloških uvjeta za uzgoj voćaka, fiziologije rasta i rodnosti te pomotehničkih i agrotehničkih zahvata. Nastava uključuje predavanja, vježbe i terensku nastavuUključen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. Cilj modula: Student dobiva temeljna znanja potrebna za nastavak studija i razumijevanje ostalih modula iz voćarske domene i osnovne vještine za svladavanje tehnologije proizvodnje voća u praksi. 21. ZAŠTIĆENI PROSTORI Opis modula: Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. Elementi za izradu plana izgradnje. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita, malčiranje tla polimerima, izravno prekrivanje usjeva, zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli, plastenici, klijališta, staklenici). Svjetlo: oprema i proračun potreba. Toplina: sustavi grijanja (statički, dinamički), proračun gubitaka i potrebe goriva, oprema i proračun smanjenja gubitaka, metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje, zasjenjivanje, kišenje krova, zamagljivanje, "fan-jet" sustav, adiabatsko hlađenje). Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. CO2: potrebe i oprema. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. Oblici, proračun potrebe i način primjene gnojiva. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski, organski, sintetski), bez supstrata (tehnika hranjivog filma, sustav plutajućih kontejnera, aeroponski sustav). Cilj modula: Za određene skupine kultura, tehnologije uzgoja i različita podneblja, postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala; načina i opreme za regulaciju mikroklime; načina i opreme za regulaciju svojstava tla; načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. 22. OSNOVE POVRĆARSTVA Opis modula: Opći dio povrćarstva: Značaj povrća u biljnoj proizvodnji. Uvjeti za osnivanje povrćarske proizvodnje. Hranidbena i zdravstvena vrijednost povrća. Tehnike razmnožavanja. Tehnike generativnog razmnožavanja (izravna sjetva sjemena i uzgoj iz presadnica). Vegetacijski čimbenici u uzgoju povrća. Čimbenici fruktifikacije. Sustavi proizvodnje povrća. Agrotehničke mjere u uzgoju povrća. Tehnološka i fiziološka zrelost, berba, dorada i skladištenje povrća. Specijalni dio povrćarstva: Morfološka i biološka svojstva, rokovi uzgoja, osnove tehnologije uzgoja vrsta iz porodica: Alliaceae, Asparagaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Covolvulaceae. Cilj modula: Temeljna znanja i vještine o uzgoju povrća za određene namjene, na ovorenom i u zaštićenom prostoru. V. i VI. semestar 23. CVJEĆARSTVO I Opis modula: Program modula Cvjećarstvo I omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja tehnologije uzgoja cvjećarskih kultura. Programski dijelovi modula su sljedeći: • Morfološke i uzgojne značajke jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjećarskih kultura • Morfološke i uzgojne značajke geofita i trajnica • Tehnologija uzgoja rezanog cvijeća u zaštićenom prostoru i na otvorenom • Tehnologija uzgoja lončanica Cilj modula: Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru i na otvorenom 24. RASADNIČARSTVO Opis modula: Obraditi će se ova poglavlja : e) predavanja: - Razmnožavanje, razvoj rasadništva i organizacija rasadnika; Matični nasadi loze, voćnih vrsta i ukrasnog bilja; proizvodni prostori, objekti i oprema u rasadniku; Razmnožavanje loze i proizvodnja cijepova; Razmnožavanje i proizvodnja sadnica mediteranskih i tropskih voćnih vrsta; razmnožavanje i proizvodnja cvijeća i ukrasnog bilja; Klasiranje , skladištenje i pakiranje sadnog materijala; Primjena kulture biljnog tkiva u rasadničarstvu; Propisi u proizvodnji i prometu. f) vježbe: Tehnička priprema repromaterijala, cijepova, prporenje, klasiranje i pakiranje. g) Upoznavanje proizvodnih objekata. Cilj modula: Stjecanje cjelovitih stručnih vještina iz organizacije rasadnika i rasadničarske proizvodnje u vinogradarstvu, mediteranskom voćarstvu i ukrasnom bilju. 25. PRERADA VOĆA I POVRĆA Opis modula: Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava. Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina (bakterije, kvasci i plijesni), kako bi se lakše izabrao postupak prerade. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura (hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja, dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine (džem, pekmez, marmelada, kompot...) odnosno soli i kiseline za povrće (kisele i marinirane prerađevine), te biološko konzerviranje. Definiranje poluprerađevina (pulpa, mark) i aditiva (E-brojevi) za voće i povrće. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda, sredstva za zaslađivanje, zakiseljavanje i konzervansi). Ambalaža (uporabna i dekorativna, ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina. Upoznat će se s važećim normativima. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe. Cilj modula: Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća, načinima prerade, te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama. 26. OSNOVE STOČARSTVA Opis modula: Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje u stočarstvu jesu nezadovoljavajući rezultati plodnosti ženskih životinja, neodgovarajuća hranidba i načini držanja po vrstama životinja i fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova modula: govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva, peradarstva, kunićarstva i ribarstva, studenti će biti educirani o postupcima postizanja dobre plodnosti kod plotkinja i načinu proizvodnje kvalitetne krme. Steći će osnovna znanja kako primijeniti u određenoj fazi proizvodnje i kod određene vrste životinja najučinkovitiji management, uz što niža ulaganja (input) i na taj način postići profitabilnu proizvodnju svih vrsta mlijeka i mesa, jaja i riba. Nastava će se izvoditi putem predavanja (50 sati), seminara (6 sati) i terenskih vježbi (4) sata. Cilj modula: Dobivanje osnovnih znanja o govedarskoj, svinjogojskoj, ovčarskoj, kozarskoj, peradarskoj, kunićarskoj i ribarskoj proizvodnji. 27. MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI Opis modula: Kroz modul studenti će biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoće mlijeka, te čimbenicima koji na njih utječu te kako ih određujemo u mlijeku referentnim i rutinskim metodama. Osnove poznavanje mliječnih proizvoda (obranog mlijeka, vrhnja, maslaca, fermentiranih proizvoda i sira) te osnove tehnologije proizvodnje istih biti će također obuhvaćeno gradivom ovog modula. Praktični dio modula uključuje terensku nastavu u više različitih mljekara s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje, maslac fermentirane proizvode, mlijeko u prahu i sir. U mljekarama će se pratiti tok mlijeka od prijema, toplinske obrade do same prerade. Cilj modula: Student će u okviru modula dobiti osnovna znanja iz područja poznavanja i prerade mlijeka potrebna za rad u drugim stočarskim proizvodnjama koja se dotiču mljekarstva i njihovog daljnjeg usavršavanja u području mljekarstva. 28. UZGOJ I KORIŠTENJE KOZA Opis modula: Kozarstvo u Hrvatskoj je sve važnija grana stočarstva. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama koza u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s poviješću i pripitomljavanjem koza, s klasifikacijama pasmina, najvažnijim pasminama koza u svijetu i u nas, anatomskim i fiziološkim osobitostima koza. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u proizvodnji kozjeg mlijeka i mesa te će biti obrađena teorijski (predavanja) praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mlijeka. U dijelu selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi koza, nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s jaradi od partusa do odbića i pripusta. Posebno će biti obrađena hranidba koza po pojedinim spolnim, fiziološkim i uzrasnim kategorijama. U poglavlju ŤProizvodnja mesať studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta jaradi, klaoničkim pokazateljima, kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvoću mlijeka i preradbene osobine. Građa vlakna, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u kozarnicima te najvažnijim bolestima koza. Cilj modula: Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi te upravitelja OPG. 29. UZGOJ I KORIŠTENJE OVACA Opis modula: U Hrvatskoj je uzgoj ovaca za proizvodnju mesa i mlijeka vrlo važna privredna grana. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama ovaca u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s poviješću i pripitomljavanjem ovaca, sa srodnicima i izvornim oblicima ovaca, klasifikacijama pasmina i najvažnijim pasminama u svijetu i u nas te anatomskim i fiziološkim osobitostima. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u svakoj ovčarskoj proizvodnji te će biti obrađena teorijski i praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mesa i mlijeka. U poglavlju selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi ovaca, nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi od partusa do odbića i pripusta. Hranidba ovaca bit će obrađena po pojedinim spolnim, fiziološkim i uzrasnim kategorijama. U proizvodnji mesa studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta, klanjem i obradom trupa, kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvoću mlijeka i preradbene osobine. Histološka građa vune, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u ovčarnicima te najvažnijim bolestima ovaca u nas. Cilj modula: Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljenost za voditelja ovčarske farme, i/ili tehnologa na farmi, te voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. 30. RIBARSTVO Opis modula: Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Osnove limnologije i oceanologije. Temeljne morfološke, anatomske i fiziološke osobine riba. Mrijest, embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Osnove ihtiogenetike. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. Organizacija privrednog ribolova. Sportski ribolov. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. Akvaristika. Kvaliteta, prerada i korištenje ribljeg mesa. Ekonomika, tržište i promet ribe. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. Rad s akvarijima. Upotreba ključa za determinaciju riba. Sekcija riba. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti. Cilj modula: Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu, kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. 31. EKOLOŠKO PČELARENJE I PČELE U EKOSUSTAVU Opis modula: Uvodno se obrađuju: nastanak i sistematika pčela, pčelinjeg stana i organizacija pčelinje zajednice. Obradit će se osnove biologije, fiziologije pčele medarice i orijentacija u prirodi. Posebna pažnja posvetiti će se tehnologiji konvencionalnog i ekološkog pčelarenja i proizvodnja meda, voska, peludi, propolisa matica i rojeva. Na predavanjima će biti obrađena suvremena tehnologija oprašivanja pomoću pčela na kultiviranim površinama i uloga pčela u oprašivanju samoniklog bilja. Obraditi će se mogućnost upotrebe pčela u praćenju stanja okoliša te utjecaj okolišnih prilika na razvoj i opstanak pčelinje zajednice. Na predavanjima i u praktičnoj nastavi obradit će se tehnološke metode borbe protiv pčelinjih bolesti, štetnika neprijatelja medonosne pčele kao i zakonska regulative u pčelarstvu. Cilj modula: stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke 32. OSNOVE TEHNOLOGIJE RAKIJA OD GROŽĐA I VINJAKA Opis modula: Predavanja: Rakije od grožđa i vinjak - definicija i značaj u vinogradarsko- vinarskoj proizvodnji. Zakonski propisi. Prikladnost kultivara vinove loze za proizvodnju vinjaka i rakija od grožđa. Gospodarska svojstva i tehnološka zrelost grožđa. Sastav i svojstva mošta , masulja i slatke komine. Tehnološka obrada sirovina prije vrenja. Kemijski procesi tijekom prerade i predfermentacijske obrade. Vinikacija mošta za proizvodnju vinjaka. Vrenje masulja i slatke komine. Vinski talog. Prevrela komina dobivena u proizvodnji crnih vina. Svojstva alkoholno prevrelih proizvoda od grožđa. Hlapivi produkti vrenja- prisustvo, funkcija i značaj. Teorijske osnove destilacije. Jednokratna i dvokratna destilacije. Tipovi uređaja. Deflegmacija i rektifikacija. Kontinuirana destilacija. Vakuum destilacija Termički inducirane kemijske reakcije. Sastav i svojstva vinskih destilata i destilata od drugih alkoholno prevrelih proizvoda od grožđa. Uvjeti dozrijevanja rakija. Starenje vinskih destilata u hrastovoj bačvi. Kemijske i fizikalne promjene destilata tijekom dozrijevanja. Sastav i senzorna svojstva rakija od grožđa i vinjaka. Vježbe na pokušalištu. Proizvodnja rakije komovice. Laboratorijske vježbe: Analiza osnovnih sastojaka destilata i uvod u senzorno ocjenjivanje alkoholnih pića Terenske vježbe. Industrijska proizvodnja alkoholnih pića. Cilj modula: Stjecanje stručnih znanja iz tehnologije rakija od grožđa, vinskih destilata. i vinjaka. Obrazovanje stručnjaka sposobnog za samostalno djelovanje u pripremi i vođenju procesa proizvodnje rakija od grožđa. 33. ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA Opis modula: Modul će razmatrati najvažnije štetnike, bolesti i korove po pojedinim voćnim vrstama i štetočinje vinove loze. Modul je namjenjen studentima koji su stekli temeljna znanja iz entomologije, fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Studenti će biti upoznati s načinima prepoznavanja štetnika na osnovu oštećenja pojedinih biljnih organa, načinu praćenja štetnika, procjeni populacije, štetnosti i načinu determinacije. Bit će dat prikaz najvažnijih bolesti po kulturama, determinacija uzročnika bolesti, uvjeti za infekciju i mogućnosti suzbijanja bolesti. Poseban značaj će biti dat na prevenciju pojave štetočinja. Studenti će biti upoznati s načinima zaštite, prije svega ekološki prihvatljive do konvencionalne kemijske zaštite. Razmatrati će se i antagonsti štetočinja i njihova uloga u ekosustavu voćnjaka i vinograda. Cilj modula: Student dobiva osnovna znanja iz zaštite voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova koja će mu poslužiti u proizvodnji ili kao temelj za kasniju nadgradnju. 34. ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Opis modula: Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije, fitopatologije, zoologije, nematologije, fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika, bolesti i korova krumpira, plodovitog povrća, kupusnjača, lisnatog povrća, lepirnjača, lukovičastog povrća, korjenastog povrća, višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja. Prikaz će uključivati opis, biologiju i gospodarsko značenje štetočinja, s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika, simptoma bolesti i korovnih vrsta . Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. Cilj modula: Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. 35. MARKETING U AGROBIZNISU Opis modula: U ovom modulu studenti se upoznaju s marketingom i njegovim posebnostima u agrobiznisu. U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove marketinga, marketinška analiza, strateško planiranje u marketingu, politika proizvoda, cjenovna politika, politika distribucije, komunikacijska politika, kreiranje marketinškog spleta, upravljanje marketingom te primjena marketinga u agrobiznisu. Primjena marketinga u agrobiznisu obuhvaća posebnosti marketing u sektorima agrobiznisa: trgovini sredstvima za poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredi, prehrambenoj industriji, trgovini prehrambenim proizvodima, uslugama u agrobiznisu i agroturizmu. Mnoštvo primjera iz marketinške prakse olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe, a auditorne vježbe i samostalna izrada marketinškog plana pripremaju studente za praktičnu primjenu usvojenih teoretskih znanja. Cilj modula: Stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u agrobiznisu, razumijevanje marketinških koncepata i praktična primjena usvojenih teoretskih znanja 36. ZAKONODAVSTVO U AGROBIZNISU Opis modula: Uvod u modul, definicije. Zakoni u poljoprivredi i agrobiznisu, postavke i objašnjenja pojmova. Pravni okvir djelovanja u području poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Pregled najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u poljoprivredi RH. Prilagodba nacionalnih zakona sustavu i legislativi EU. Pregled zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike EU po sektorima; zakonska podloga u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima; regionalne specifičnosti. Seminarska nastava iz izabranih zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike odnosnih za agrobiznis. Studenske prezentacije odabranih tema iz najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u području poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Cilj modula: Poznavanje legislative u agrobiznisu omogućuje nužna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti, u vođenju poljoprivrednog gospodarstva, rada u upravnim i stručnim službama agrobiznisa. 37. OSNOVE UZGOJA AROMATIČNOG I LJEKOVITOG BILJA Opis modula: Modul je podijeljen u četiri programska dijela. Programski dio 'Ekologija i biologija aromatičnog i ljekovitog bilja' obrađuje pojam i značaj aromatičnog i ljekovitog bilja, proizvodnju i izvoz u RH, ekološke i antropogene čimbenike prinosa i kvalitete aktivnih sastojaka, osnovne morfološke i biološke značajke te ekološke uvjete uzgoja odabranih vrsta. Programski dio 'Biljne droge' obrađuje temeljne pojmove o biljnim drogama, biološki aktivnim sastavnicama i ispitivanju kakvoće biljnih droga. 'Berba i dorada aromatičnog i ljekovitog bilja' uključuje osnovne načine i strojeve za berbu, doradu, preradu i sušenje aromatičnog i ljekovitog bilja. 'Tehnologija uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja' odabranih vrsta obrađuje gospodarske značajke, sortiment, rokove i tehnike uzgoja, mjere njege usjeva, tehnološku i fiziološku zrelost, prinose. Cilj modula: Student postiže osnovna znanja o procesu proizvodnje aromatičnog i ljekovitog bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ili u dioničkom društvu te stječe predznanja za usavršavanje na diplomskom studiju.