Naslovna stranica O studiju Program studija Izvedbeni planovi nastave Upisi za 2011/12 Raspored predavanja i ispita Stručna praksa Završni radovi Obavijesti studentske službe Obavijesti po modulima Pristup Internetu Mediteranska udruga studenata agronomije		Završni radovi Prijedlog tema završnih radova za akademsku godinu 2010/11 RB  Mentor Institucija mentora Završni rad Kratki opis zadatka 1. Prof. dr. sc. Vjekoslav Par Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Primjena scenarijske analize u investicijskoj ocjeni podizanja nasada smokve Scenarijska analiza je analitička tehnika primjerena za ocjenu individualnog rizika projekta. Cilj rada je ocijeniti podizanje nasada smokve i to kroz dva ključna čimbenika rizičnosti projekta i to: osjetljivost na promjene ključnih varijabli i vjerojatnost njihove promjene. 2. Doc. dr. sc. Nina Toth Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Brokula kao funkcionalna hrana Funkcionalna hrana pored temeljne hranidbene ima i zdravstvenu vrijednost zbog značajnog sadržaja bioaktivnih tvari. Brokula se među povrtnim vrstama ističe kao izuzetan izvor glukozinolata, polifenola, C vitamina i minerala, a čiji je sadržaj vrlo varijabilan. Cilj rada je utvrditi nutritivnu i zdravstvenu vrijednost brokule i dominantne čimbenike koji utječu na sadržaj bioaktivnih tvari. 3. Doc. dr. sc. Bruno Novak Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Načini umnažanja i ljekovita svojstva batata (Ipomea batatas L.) Batat (Ipomea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura iz porodice Convolvulaceae koja se najčešće uzgaja na jednogodišnji način. U hrvatskoj je ovo povrće relativno slabo poznato, ali zbog izrazito naglašenih hranidbeno-ljekovitih svojstava treba ga svakako predstaviti široj javnosti. Cilj rada je upoznavanje sa kulturom s naglaskom na načine umnažanja i ljekovita svojstva batata. 4. Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Uloga reakcije tla pri odabiru bilja u hortikulturi Student treba opisati važnost reakcije tla u ishrani bilja, utjecaj na primanje pojedinih hraniva te podjelu biljaka ovisno o pH tla. Potrebno je  objasniti važnost reakcije tla u vinogradarskoj, voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji te posebno u ukrasnoj hortikulturi. Objasniti kako izbjeći moguće fiziološke poremećaje posebice kloroze pri sadnji na neadekvatnom tlu, te predložiti rješenja za eventualne sanacije. Posebnu pažnju  posvetiti odabiru gnojiva kao i podloga u ekstremnim uvjetima (kisela i alkalna tla). 5. Mr. sc. Gabriela Vuletin Selak Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Reproduktivne značajke masline Reproduktivni procesi masline imaju značajan utjecaj na konačan prinos. Određene sorte su djelomično ili potpuno autosterilne, te su sorte oprašivači poželjni u svakom nasadu. Student će izučavanjem anatomije cvata (cvijeta) masline, klijavosti polena, auto(in)kompatibilnost i sortne kompatibilnost, utjecaja hranjiva i klimatskih prilika na cvatnju dobiti uvid u brojnost reproduktivnih značajki i okolišnih čimbenika koji imaju utjecaj na konačan prinos masline. Stečana znanja će mu omogućiti shvaćanje prednosti višesortnih nasada u odnosu na monosortne nasade. 6. Mr. sc. Gabriela Vuletin Selak Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Fiziološki čimbenici kontrole cvjetanja Razlikujemo dvije faze životnog ciklusa biljaka: faza vegetativnog rasta i reproduktivna faza. Prijelaz iz jedne u drugu fazu može biti reguliran unutarnjim faktorima (autonomna kontrola cvjetanja) ili okolišnim čimbenicima. Student bi se izučavanjem mehanizama indukcije cvjetanja i posljedičnih staničnih procesa (diferencijacija) upoznao s djelovanjem različiti endogenih (starost biljke, dnevni ritmovi, fitohormoni) i egzogenih (duljina dana – fotoperiodizam, temperatura – vernalizacija) čimbenika regulacije cvjetanja. 7. Prof. dr. sc. Vinko Kozumplik Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Oplemenjivanje kukuruza na učinkovitost korištenja dušika U okviru znanstvenog projekta «Rekurentna selekcija kukuruza na korištenje dušika i otpornost na antraknozu» istražuje se genetska varijabilnost C3M3S populacije za navedena svojstva. Cilj je u populaciji klasičnim oplemenjivačkim metodama poboljšati učinkovitost korištenja dušika i otpornost na antroknozu. Tema završnog rada je proučiti genetsku varijabilnost populacije obzriom na učinkovotost korištenja dušika kroz poljske pokuse, identificirati superiorne genotipove i učiniti rekombinaciju istih u svom završnom radu student će se upoznati sa postavljanjem i izvedbom pokusa u navedenu svrhu. Također će se upoznati i u radu opisati statističku analizu pokusnih podataka, izbor superiornih genotipova te rekombinaciju i razvoj populacije za naredni ciklus selekc ije. 8. Dr.sc. Gabrijel Ondrašek Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Navodnjavanje Maraske suvremenim sustavima Student(ica) će za područje zadarskog zaleđa (Ravni Kotari) na temelju analize klimatskih parametara s meteorološke postaje Zadar-Zemunik (1981-2005) u računalnom programu CropWat ver. 5.7., utvrditi ukupne potrebe i nedostatak vode višnje Maraske tijekom vegetacijske sezone. U istom programu će se izraditi raspored navodnjavanja te će se na temelju njegovih osnovnih elemenata (obrok, turnus i hidromodul navodnjavanja) preporučiti i projektirati suvremeni sustav navodnjavanja nasada Maraske na površini od 1 ha. 9. Dr.sc. Gabrijel Ondrašek Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Navodnjavanje agruma suvremenim sustavima Student(ica) će za određeno područje u mediteranskom djelu Republike Hrvatske na temelju analize klimatskih parametara u računalnom programu CropWat ver. 5.7., utvrditi ukupne potrebe i nedostatak vode u uzgoju agruma (mandarine, grejpa i naranče) tijekom vegetacijske sezone. U istom programu će izraditi raspored navodnjavanja te će na temelju njegovih osnovnih elemenata (obrok, turnus i hidromodul navodnjavanja) preporučiti i projektirati suvremeni sustav(i) navodnjavanja nasada agruma na površini od 1 ha. 10. Dr.sc. Gabrijel Ondrašek Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Sustavi navodnjavanja u krajobraznoj arhitekturi Mediterana Navodnjavanje je nezaobilazna agrotehnička mjera u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te preduvjet stabilnih prinosa visoke kakvoće. Također, u posljednje vrijeme se sve učestalije sustavi navodnjavanja implementiraju i na krajobrazno uređenim javnim i privatnim površinama. Zadatak studenta je da za mediteranski dio RH obradi specifičnosti i zahtjeve travnjak (kao najzastupljenije kulture u krajobraznoj arhitekturi) i drugog ukrasnog bilja za vodom i hidropedološkim karakteristikama navodnjavanim površinama. U završnom djelu, student će izraditi projekciju sustava navodnjavanja na krajobrazno uređenim površinama ili će interpretirati jednu od projekcija (npr. splitska riva). 11. Prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Vinogradarski rasadnik i proizvodnja podloga i plemki Prikazati vinogradarski rasadnik sa svim potrebitim građevinskim objektima i opremom, te matičnim nasadima podloga i plemki. Posebno obraditi tehnologiju proizvodnje podloga i plemki (načini uzdržavanja matičnih nasada), njihovu pripremu i skladištenje do vremena cijepljenja. 12. Prof.dr. sc. Miroslav Tratnik Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagreb Društveno-ekonomski potencijali poljoprivrede hrvatskog mediteranskog prostora U radu bi se analizirali osnovni indikatori proizvodno-ekonomskog (zemljišnog potencijala, radnog i kapitalnog potencijala) potencijala u poljoprivredi hrvatskog mediteranskom prostoru. Također bi se analizirao društveni kapital po njegovim osnovnim obilježjima i kapitalni koeficijent poljoprivrede hrvatskog mediterana i ukupne poljoprivrede RH. U završnom dijelu studenti bi ocijenili pojedine elemente „jalovih“ potencijal kao dodatnu razvojnu mogućnost. 13. Mr. sc. Jakša Rošin, viši stručni suradnik Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Uzgoj mandarinke Unshiu na području općine Postira na otoku Braču Mandarinka Unshiu je vrlo značajna voćna kultura za mediteransku poljoprivrednu podregiju Republike Hrvatske. U hrvatskim ekološkim uvjetima uzgoj je moguć samo u uskom priobalnom pojasu Srednje i Južne Dalmacije i na otocima, i to samo na određenim povoljnim mikroklimatskim položajima. Otok Brač je najveći srednjedalmatinski otok. Na otoku živi oko 10000 stanovnika, koji se uglavnom bave turizmom i poljoprivredom. Poljoprivreda otoka Brača karakterizirana je uzgojem maslina, vinove loze, agruma, višnje maraske, a u posljednje vrijeme i povrća. Općina Postira je smještena u središnjem dijelu otoka, a prostire se od sjeverne obale otoka duboko u unutrašnjost otoka. Na zapadu graniči s općinama Supetar i Nerežišća, na istoku s općinom Pušišća, a na jugu s općinom Bol. Sastoji se od naselja Postira i Dol. Uz maslinu kao glavnu poljoprivrednu kulturu, uzgoj agruma, u prvom redu mandarinke Unshiu, ima vrlo veliku gospodarsku vrijednost za poljoprivredne proizvođače na području općine Postira na otoku Braču. Na tom području trenutno se nalazi oko 20 hektara zemljišta pod ovim voćnim kulturama, uglavnom u prostranoj udolini između Dola i Postira. Rijetki nasadi mandarinke Unshiu mogu se pronaći i u sjevernim dijelovima udolina Lovrečina i Trsteno. Mandarinka Unshiu se jedina od svih agruma uzgaja u nasadima, dok se ostale vrste mogu pronaći samo sporadično u okućnicama. U ovom radu student će obaviti analizu klimatskih i pedoloških uvjeta za uzgoj mandarinke Unshiu na području općine Postira, obaviti će inventarizaciju postojećeg stanja te projekciju kvalitativnog i kvantitativnog unapređenja proizvodnje ove voćne kulture na području općine.  14. Dr.sc. Katarina Hančević Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Vinova loza u kulturi tkiva Bolesti čiji su uzročnici virusi i njima slični patogeni nanose velike štete vinogradarskoj proizvodnji. Za eliminaciju štetnih patogena potrebno je selektirane biljke podvrgnuti zahtjevnom postupku oslobađanju od patogena kulturom vegetacijskog vrška in vitro, često u kombinaciji s termoterapijom. Cilj rada je odrediti sastav hranidbenih medija za zasnivanje početne kulture vinove loze, ukorjenjivanje i supkultiviranje vegetacijskog vrška i nodalnih odsječaka različitih dalmatinskih autohtonih sorata vinove loze. Istraživanje najpovoljnijih uvjeta uvođenje vinove loze in vitro biti će značajan doprinos u postupku dobivanja zdravog materijala ove kulture. 15. Mr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Usporedba učinkovitosti dijatomejske zemlje i regulatora razvoja kukaca u suzbijanju maslininog moljca (Prays oleae Bern.) Maslinin moljac je ekonomski važan štetnik masline. Sa stajališta unapređenja suzbijanja istog bilo je nužno zamijeniti uporabu uobičajenih insekticida zbog nepoželjnih posljedica dosadašnjih postupaka pri njegovom suzbijanju i dati važnost integriranom sustavu zaštite. U ovom radu usporedit će se učinkovitost dijatomejske zemlje (prirodni insekticid) i Runnera (regulator razvoja kukaca). Opisat će se i naglasit važnost ovih metoda, jer su okolišu prihvatljivije u odnosu na kemijsku zaštitu. 16. Mr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Paunovo oko (Spilocea oleaginea Cast.) sve veći problem u maslinicima srednje Dalmacije Paunovo oko napada isključivo maslinu. Smatraju je jednom od najraširenijih i najopasnijih gljivičnih bolesti. Dugo vremena veće je štete pričinjavala samo na pojedinim lokalitetima, danas sa sigurnošću možemo reći da je izrazito velik i ozbiljan problem u gotovo svim maslinicima našeg područja. Cilj ovog rada nije samo opisati simptome bolesti i dati smjernice za suzbijanje, već istaknuti stvarne mogućnosti i probleme u zaštiti masline od paunovog oka, posebice u ekološkoj proizvodnji. 17. Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Regulacija priroda agruma Uzgoj agruma je značajan za R. Hrvatsku. Glavno područje proizvodnje je dolina Rijeke Neretve u kojoj se gotovo isključivo uzgaja mandarina unshiu. Sadašnja razina tehnologije je nezadovoljavajuća jer je proizvodnja podložna znatnim oscilacijama izazvanima ekoiloškim ali i tehnološkim čimbenicima. Stoga je cilj rada na temelju pregleda literature dati pregled tehnoloških postupaka kojima je moguće pozitivno djelovati na stabilnost priroda i kakvoće agruma. 18. Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Suvremeni uzgojni oblici za uzgoj koštičavih voćaka Koštičave voćne vrste su značajne u mediteranskom dijelu RH koje se ističe mogućnošću ranijeg dozrijevanja, a time i plasmana plodova na tržište. Unatoč pojedinačnim uspješnim primjerima uvođenja suvremene tehnologije, još nije ostvaren značajniji napredak u proizvodnji koja se u najvećoj mjeri oslanja na klasične uzgojne oblike i proizvodnju na otovrenom. Cilj rada je dati pregled prikladnih suvremenih uzgojnih oblika za koštičave voćne vrste na temelju literature i na temelju toga preporučiti one najperspektivnije za proizvodnju. 19. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Stanje i mogućnosti razvoja maslinarstva na području Makarska, Podgora i Tučepi Maslina je glavna poljoprivredna kultura u području Makarske, Podgore i Tučepa. Cilj rada bio bi utvrditi točan broj stabla masline i sortnu strukturu, zapuštene poljoprivrednih površina, izgrađenost poljoprivredne infrastrukture, preradbene kapacitete i njihovu prostornu distribuciju.  Kroz ovaj završni rad student će steći potrebna znanja o ocjeni proizvodnih mogućnosti pojedine podregije uzgoja, analizi trenutnog stanja određene poljoprivredne grane u oderđenom području i izradi smjernica razvoja. 20. Dr. sc. Gvozden Dumičić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Uzgoj presadnica lisnatog povrća hidroponskim tehnikama Student u radu treba opisati tehnologiju hidroponskog uzgoja presadnica lisnatog povrća, s naglaskom na uzgoj presadnica kupusnjača. Potrebno je opisati hidroponske tehnike uzgoja presadnica, supstrate koji se upotrebljavaju za uzgoj presadnica te prednosti i nedostatke (supstrata i tehnika uzgoja). Student, treba navesti ograničavajuće čimbenike uzgoja presadnica ovisno o uzgoju nakon sadnje (tlo, inertni supstrat, aeroponika i plutajuće ploče). 21. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Lavandin (Lavandula x intermedia) i njegovi proizvodi Proizvodi od lavandina i njegovo eterično ulje imaju široku primjenu u svijetu. Kod nas je najpoznatiji uzgoj na otoku Hvaru, a sve više se sadi i po cijeloj Hrvatskoj. Koristi se za domaće potrebe i izvoz. Cilj ovog rada je upoznavanje sa lavandinom s naglaskom na njegove proizvode u svijetu i kod nas. 22. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Kantarion (Hypericum perforatum L.) Hypericum perforatum L. (St. John's wort) se tradicionalno preporuča  za široki spektar liječenja. U novije doba je najpoznatija zbog liječenja depresije. Ova vrsta se uzgaja i bere u prirodi. U našem narodu je poznata kao gospina trava i vrlo se često koristi za opekline u kombinaciji s maslinovim uljem. Cilj ovog rada je prikupiti što više informacija o ovoj vrsti, njenom uzgoju, upotrebi i aktivnim tvarima. 23. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Primorski i planinski vrisak (Satureja montana L., Satureja subspicata Vis.) Primorski i planinski vrisak(Satureja montana L., Satureja subspicata Vis.) su naše autohtone aromatične vrste iz porodice Lamiaceae, koje se u velikim količinama beru u prirodi za izvoz i manjim dijelom za domaću proizvodnju. Nakupci ne prepoznaju da se radi o dvije različite vrste. Pokazan je interes za uzgojem primorskog vriska u Dalmaciji. Cilj ovog rada je sveobuhvatno obraditi karakteristike ovih ljekovitih i aromatičnih vrsta i naznačiti njihove razlike. 24. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Tradicionalna upotreba bilja iz prirode Etnobotanika je novija znanost koja ispituje korištenje lokalnih vrsta biljaka kod starosjedioca određenog naroda, da se utvrdi u koje se svrhe koriste, pri čemu se i provode ankete o upotrebi biljnih vrsta. Cilj ovog rada je zabilježiti izvorno znanje starosjedioca o upotrebi biljaka iz prirode, pronaći nalazište tih biljaka, te odrediti njihova znanstvena imena. 25. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Usporedba učinkovitosti dijatomejske zemlje i regulatora razvoja kukaca u suzbijanju maslininog moljca (Prays oleae Bern.) Maslinin moljac je ekonomski važan štetnik masline. Sa stajališta unapređenja suzbijanja istog bilo je nužno zamijeniti uporabu uobičajenih insekticida zbog nepoželjnih posljedica dosadašnjih postupaka pri njegovom suzbijanju i dati važnost integriranom sustavu zaštite. U ovom radu usporedit će se učinkovitost dijatomejske zemlje (prirodni insekticid) i Runnera (regulator razvoja kukaca). Opisat će se i naglasit važnost ovih metoda, jer su okolišu prihvatljivije u odnosu na kemijsku zaštitu 26. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Paunovo oko (Spilocea oleaginea Cast.) sve veći problem u maslinicima srednje Dalmacije Paunovo oko napada isključivo maslinu. Smatraju je jednom od najraširenijih i najopasnijih gljivičnih bolesti. Dugo vremena veće je štete pričinjavala samo na pojedinim lokalitetima, danas sa sigurnošću možemo reći da je izrazito velik i ozbiljan problem u gotovo svim maslinicima našeg područja. Cilj ovog rada nije samo opisati simptome bolesti i dati smjernice za suzbijanje, već istaknuti stvarne mogućnosti i probleme u zaštiti masline od paunovog oka, posebice u ekološkoj proizvodnji. 27. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel.) i maslinin moljac (Prays oleae Bern.) – ekonomski najznačajniji štetnici masline Završni rad sadržavat će opis biologije navedenih štetnika te osvrt na njihovu rasprostranjenost i ekonomsku važnost na području srednje Dalmacije. Također će sadržavati opis metoda pomoću kojih se prati dinamika leta te gustoća populacije štetnika, kao i opis metoda suzbijanja istih u različitim tipovima proizvodnje maslina (ekološki, integrirani i konvencionalni). 28. Dr. sc. Boško Miloš Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Primjena GIS-a u vrednovanju zemljišnih potencijala Upravljanje održivim razvojem i racionalno korištenje zemljišnih resursa treba temeljiti na cjelovitim, pouzdanim i pravovremenim informacijama o zemljištu i informacijskim tehnologijama povezanim u GIS koji će osigurati pohranjivanje, analizu i prikazivanje prostornih podataka. Temeljni zadaci ovoga rada su: a) prikupiti raznovrsne podatke o zemljišnim resursima (tlo, geološka građa, orografija i hidrografija, korištenje) i u GIS okružju integrirati ih s topografskim podatcima i b) izraditi geografski informacijski sustav za analizu i višenamjensko korištenje prikupljenih geografskih baza podatka. Cilj rada je, na praktičnom primjeru, pokazati efikasnost primjene GIS-a u vrednovanju poljoprivrednih zemljišnih resursa. Praktična primjena geografskog informacijskog sustava u analizi i procjenjivanju poljoprivrednih zemljišnih potencija dati će se na primjeru prostora kaštelanskog zaljeva. 29. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Analiza agroekoloških prilika za uzgoj voća u području Dicma U poslijednje vrijeme povećan je interes za podizanje nasada voća u području Dicma. Kako do sada voćarstvo u ovom prostoru nije bilo zastupljeno tako ne postoji ni kvalitetna analiza agroekoloških prilika za uzgoj voća. Analizom klimatskih elemenata te pedoloških prilika student će izdvojiti potencijalne mikrolokacije pogodne za uzgoj voća te preporučiti izbor vrsta i sorta koje će u datim okolišnim uvjetima dati najbolje proizvodne razultate. Kroz ovaj završni rad student će ovladati metodama ocjene proizvodnog prostora za uzgoj voćnih kultura. 30. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Kakvoća ploda višnje maraske (Prunus cerasus L.) Višnja maraska (Prunus cerasus L.) autohtona je voćna vrsta u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske. Specifičnosti uzgojnog područja utječu na kakvoću plodova te sadržaj bioaktivnih tvari. Cilj rada je utvrditi nutritivnu i zdravstvenu vrijednost ploda višnje maraske te čimbenike koji utječu na sadržaj bioaktivnih tvari. 31. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Nutritivna i zdravstvena vrijednost šipka (Punica granatum L.) Šipak (Punica granatum L.) jedna je od najstarijih voćnih vrsta uzgajanih na Mediteranu. Izuzetan je izvor polifenola, C vitamina i minerala. Zbog visoke nutritivne i zdravstvene vrijednost sve je veći interes za uzgoj ove voćne vrste. Na temelju literaturnih podataka student će sačiniti prikaz nutritivne vrijednosti lista, cvijeta i ploda šipka te njihov utjecaj na ljudsko zdravlje.  32. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Uzgoja šljive (Prunus domestica L.) na području Ramskog jezera Područje Ramskog jezera poznato je po uzgoju šljive. Student će proučiti klimatske i pedološke osobine područja, opisati sortiment i podloge te tehnologiju uzgoja. Informacije i opis tehnologije dobit će se od samih proizvođača. U radu bi se osvrnulo i na problematiku najčešćih bolesti i štetnika. 33. Dr.sc. Mirella Žanetić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Komina masline - od nusprizvoda do korisne sirovine Komina masline je nusproizvod prilikom prerade ploda masline u ulje. Iako se smatra ekološkim problemom mnogih uljara u mediteranskom dijelu Hrvatske maslinova komina može postati vrijedna sekundarna sirovina. U radu će biti opisano na koji način je moguće iskoristiti kominu kao sekundarnu sirovinu ovisno o tehnološkom procesu prerade maslina. Prikazati će se postojeći projekti za iskorištavanje komine u Hrvatskoj i opisati potencijalne mogućnosti upotrebe komine kao biogoriva, gnojiva ili sirovine za neku drugu upotrebu, po uzoru na zemlje (Italija, Španjolska) u kojima već postoje slični projekti. 34. Dr.sc. Mirella Žanetić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Usporedba kvalitete djevičanskog maslinovog ulja proizvedenog u industrijskim i laboratorijskim uvjetima Prerada maslina u ulje danas se odvija pretežno centrifugalnim sustavima u velikim pogonima različitih kapaciteta. Uvjeti u takvim uljarama često su nedovoljno i neadekvatno kontrolirani, obzirom na pojedinu fazu prerade i temperaturni režim, pa i kvaliteta ulja nije uvijek zadovoljavajuća. Cilj rada je usporediti kvalitetu djevičanskog maslinovog ulja dobivenog usporedno u industrijskim i laboratorijskim uvjetima. Student će pratiti preradu maslina u industrijskim uvjetima u usporedbi s preradom u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, uz praćenje i analizu tehnoloških parametara procesa proizvodnje. 35. Dr.sc.Tomislav Radić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Mogućnosti primjene mikoriznih gljiva u vinogradarstvu Mikorizne gljive s kojima vinova loza živi u simbiozi joj omogućuju veću dostupnost hranjiva i vode iz tla. Vinova loza spada u biljke koje imaju posebnu korist od spomenutog tipa simbioze zbog svog relativno rijetkog korijenja. Cilja rada je opisati tehnološke postupke primjene ovih mikroskopskih gljiva u vinogradarstvu te prema dosadašnjim iskustvima ocijeniti moguće koristi, kao i probleme u primjeni. 36. Dr.sc.Tomislav Radić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Simbiotski odnosi biljaka i mikroorganizama tla Tlo koje često promatramo samo kao supstrat iz kojeg biljka dobiva nutrijente i vodu je zapravo dinamičan sustav koji buja životom. Pri tome se svojom aktivnošću posebno ističu najrazličitiji tipovi mikroorganizama. Jedan dio njih živi u simbiozi s biljkama. Cilj rada je objasniti kakvi tipovi simbioza biljaka i mikroorganizama tla postoje, koji su najčešći, po čemu se međusobno razlikuju i koji od njih se primjenjuju u poljoprivredi. 37. Dr. sc. Katarina Hančević Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Virusi vinove loze i njihova eliminacija Poznato je više desetaka virusa vinove loze. Iako pojedini ne izazivaju ozbiljna oštećenja na biljci, neki virusi mogu negativno utjecati na njezin rast i razvoj, a kasnije i na prinos. Cilj rada je opisati značajnije viruse vinove loze i detaljno dokumentirati njihovu biološku manifestaciju. Eliminacija štetnih virusa koja podrazumijeva upotrebu kulturu in vitro često u kombinaciji s termoterapijom, jedini je način kako od zaraženih dobiti zdrave biljke loze. Potrebno je navesti i opisati najučinkovitije metode eliminacije virusa vinove loze u kulturi tkiva. 38. Dr. sc. Katarina Hančević Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Ozdravljivanje agruma od virusa u kulturi tkiva Virusi mogu nanijeti veliku štetu agrumarskoj proizvodnji. Postupak eliminacije virusa agruma dobro je razrađen za brojne vrste agruma. Eliminacija virusa općenito uključuje termoterapiju i cijepljenje vegetacijskog vrška na sjemenjak podloge uzgojen in vitro. Cilj ovog rada stoga je detaljno opisati postupak eliminacije virusa u kulturi tkiva, kao jedini mogući način dobvanja zdravih bezvirusnih biljaka. 39. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu Ruralni turizam u funkciji održivog razvoja Splitsko-dalmatinske županije Student/ica treba teorijski prikazati i razložiti koncept ruralnog turizma i održivog razvoja te deskriptivno analizirati stanje ruralnog turizma u RH i situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Temeljem analize situacije, pomoću SWOT analize identificirati će se osnovni čimbenici, odnosno elementi koji determiniraju strategiju razvoja (strateške razvojne prioritete) i dimenzioniranje smještajnih kapaciteta ruralnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 40. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu Pregled stanja i perspektiva razvoja hrvatskoga agrumarstva Student/ica treba deskriptivno analizirati stanje proizvodnih kapaciteta i strukturu proizvodnje agruma, tržište i potrošnju agruma, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i institucionalni i zakonodavni okvir hrvatskoga agrumarstva. Temeljem analize stanja, pomoću SWOT analize identificirati će se osnovni čimbenici koji utječu ili mogu utjecati na razvojnu perspektivu hrvatskoga agrumarstva u procesu pristupanja EU. 41. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu Ekonomska ocjena ulaganja u proizvodni sustav maslina-ovca Na našim otocima, poglavito na Braču i Cresu, maslina i ovca tradicionalno se uzgajaju u zajednici. Na temelju tehnoloških i ekonomskih polazišta student/ica treba izraditi tehnološko-ekonomski model koji se sastoji od podmodela podizanja maslinika i nabave osnovnog stada i podmodela proizvodnje. Modelnom kalkulacijom utvrđeni investicijski i proizvodni troškovi i prihodi predstavljati će podlogu za ocjenu ekonomske opravdanosti i financijske izvodljivosti ulaganja u proizvodni sustav maslina-ovca pri kombiniranim uvjetima financiranja. 42. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu Komparativna analiza hrvatskog i EU zakonodavstva u području maslinarstva Student/ica treba dati sustavni prikaz najvažnijih nacionalnih i EU zakonskih propisa koji reguliraju proizvodnju i preradu maslina, distribuciju i potrošnju proizvoda od masline (maslinovog ulja i stolnih maslina), te provesti komparativnu analizu nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU u području maslinarstva s ciljem utvrđivanja stupnja usklađenosti u kontekstu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU u ovom području. 43. Doc. dr. sc. Vesna Židovec Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagreb Proizvodnja gerbera za rez Gerbera je vrsta koja je već velik niz godina jedna od najprodavanijih cvjetnih vrsta za rez. Prilikom planiranja njene proizvodnje neophodno je poznavanje taksonomske pripadnosti vrste i njenog porijekla, asortimana dostupnog na tržištu, tehnologije proizvodnje te mogućih problema u proizvodnji (bolesti, štetnici, fiziološki poremećaji). 44. Doc. dr. sc. Vesna Židovec Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagreb Samonikle mediteranske vrste s ukrasnom vrijednošću Flora Mediterana obiluje endemskim vrstama. Brojne od njih imaju izrazitu dekorativnost (habitus, boja cvjetova, listova, miris cvjetova, listova), a osim toga izvrsno su prilagođene ekstremnim uvjetima staništa. Cilj rada je prikazati odabrane rodove i vrste koje su samonikle na području Mediterana, a moguća je njihova primjena u ukrasnoj hortikulturi: za sadnju na gredice na javnim površinama, grobljima, privatnim vrtovima, za rez, za izradu suhih aranžmana ili su primjenjive kao lončanice. 45. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Sch. Bip.) Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Sch. Bip.) je autohtona vrsta mediteranskog područja R. Hrvatske . Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, koji je trenutno ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla. Prašak pripremljen od suhih cvjetnih glavica stoljećima se koristio u tradicionalnim poljoprivrednim sustavima, a danas je prihvatljiv u ekološkoj poljoprivredi. Cilj ovog rada je istražiti što više informacija o ovoj vrsti, njenom uzgoju, piretrinu, upotrebi i povijesti upotrebe. 46. Prof. dr. sc. Vjekoslav Par Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Primjena modela točke pokrića u proizvodnji bajama Na primjeru proizvodnje bajama treba primijeniti analizu točke pokrića i pokazati odnose između troškova, prihoda, financijskog rezultata i razina proizvodnje te utvrditi razinu proizvodnje kod koje su pokriveni ukupni troškovi uz različitu prodajnu cijenu. 47. Prof. dr. sc. Vjekoslav Par Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Ocjena i čimbenici konkurentnosti poljoprivrede na području Splitsko- dalmatinske županije Ocijeniti konkurentsku poziciju i identificirati čimbenike konkurentnosti u poljoprivredi. Identifikacija razvojnih potencijala područja i stavljanje u funkciju razvoja njegove jedinstvene kombinacije resursa. Čimbenici konkurentnosti koji se istražuju jesu proizvodnja, izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda, robne marke, kanali distribucije, tehnologija i razvitak, organizacijski aspekti i ljudski resursi.