Naslovna stranica O studiju Program studija Izvedbeni planovi nastave Upisi za 2011/12 Raspored predavanja i ispita Stručna praksa Završni radovi Obavijesti studentske službe Obavijesti po modulima Pristup Internetu Mediteranska udruga studenata agronomije		Završni radovi Izabrane teme završnih radova za akademsku godinu 2010/11 RB Mentor Institucija mentora Završni rad Kratki opis zadatka Student 1. Doc. dr. sc. Nina Toth Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Brokula kao funkcionalna hrana Funkcionalna hrana pored temeljne hranidbene ima i zdravstvenu vrijednost zbog značajnog sadržaja bioaktivnih tvari. Brokula se među povrtnim vrstama ističe kao izuzetan izvor glukozinolata, polifenola, C vitamina i minerala, a čiji je sadržaj vrlo varijabilan. Cilj rada je utvrditi nutritivnu i zdravstvenu vrijednost brokule i dominantne čimbenike koji utječu na sadržaj bioaktivnih tvari. Džajić Jozo 2. Mr. sc. Gabriela Vuletin Selak Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Reproduktivne značajke masline Reproduktivni procesi masline imaju značajan utjecaj na konačan prinos. Određene sorte su djelomično ili potpuno autosterilne, te su sorte oprašivači poželjni u svakom nasadu. Student će izučavanjem anatomije cvata (cvijeta) masline, klijavosti polena, auto(in)kompatibilnost i sortne kompatibilnost, utjecaja hranjiva i klimatskih prilika na cvatnju dobiti uvid u brojnost reproduktivnih značajki i okolišnih čimbenika koji imaju utjecaj na konačan prinos masline. Stečana znanja će mu omogućiti shvaćanje prednosti višesortnih nasada u odnosu na monosortne nasade. Škoda Mate 3. Mr. sc. Gabriela Vuletin Selak Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Fiziološki čimbenici kontrole cvjetanja Razlikujemo dvije faze životnog ciklusa biljaka: faza vegetativnog rasta i reproduktivna faza. Prijelaz iz jedne u drugu fazu može biti reguliran unutarnjim faktorima (autonomna kontrola cvjetanja) ili okolišnim čimbenicima. Student bi se izučavanjem mehanizama indukcije cvjetanja i posljedičnih staničnih procesa (diferencijacija) upoznao s djelovanjem različiti endogenih (starost biljke, dnevni ritmovi, fitohormoni) i egzogenih (duljina dana – fotoperiodizam, temperatura – vernalizacija) čimbenika regulacije cvjetanja.  Mucalo Zrinka 4. Dr.sc. Gabrijel Ondrašek Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Sustavi navodnjavanja u krajobraznoj arhitekturi Mediterana Navodnjavanje je nezaobilazna agrotehnička mjera u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te preduvjet stabilnih prinosa visoke kakvoće. Također, u posljednje vrijeme se sve učestalije sustavi navodnjavanja implementiraju i na krajobrazno uređenim javnim i privatnim površinama. Zadatak studenta je da za mediteranski dio RH obradi specifičnosti i zahtjeve travnjak (kao najzastupljenije kulture u krajobraznoj arhitekturi) i drugog ukrasnog bilja za vodom i hidropedološkim karakteristikama navodnjavanim površinama. U završnom djelu, student će izraditi projekciju sustava navodnjavanja na krajobrazno uređenim površinama ili će interpretirati jednu od projekcija (npr. splitska riva). Bikić Ivana 5. Prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Vinogradarski rasadnik i proizvodnja podloga i plemki Prikazati vinogradarski rasadnik sa svim potrebitim građevinskim objektima i opremom, te matičnim nasadima podloga i plemki. Posebno obraditi tehnologiju proizvodnje podloga i plemki (načini uzdržavanja matičnih nasada), njihovu pripremu i skladištenje do vremena cijepljenja. Bartulin Toni 6. Mr. sc. Jakša Rošin, viši stručni suradnik Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Uzgoj mandarinke Unshiu na području općine Postira na otoku Braču Mandarinka Unshiu je vrlo značajna voćna kultura za mediteransku poljoprivrednu podregiju Republike Hrvatske. U hrvatskim ekološkim uvjetima uzgoj je moguć samo u uskom priobalnom pojasu Srednje i Južne Dalmacije i na otocima, i to samo na određenim povoljnim mikroklimatskim položajima. Otok Brač je najveći srednjedalmatinski otok. Na otoku živi oko 10000 stanovnika, koji se uglavnom bave turizmom i poljoprivredom. Poljoprivreda otoka Brača karakterizirana je uzgojem maslina, vinove loze, agruma, višnje maraske, a u posljednje vrijeme i povrća. Općina Postira je smještena u središnjem dijelu otoka, a prostire se od sjeverne obale otoka duboko u unutrašnjost otoka. Na zapadu graniči s općinama Supetar i Nerežišća, na istoku s općinom Pušišća, a na jugu s općinom Bol. Sastoji se od naselja Postira i Dol. Uz maslinu kao glavnu poljoprivrednu kulturu, uzgoj agruma, u prvom redu mandarinke Unshiu, ima vrlo veliku gospodarsku vrijednost za poljoprivredne proizvođače na području općine Postira na otoku Braču. Na tom području trenutno se nalazi oko 20 hektara zemljišta pod ovim voćnim kulturama, uglavnom u prostranoj udolini između Dola i Postira. Rijetki nasadi mandarinke Unshiu mogu se pronaći i u sjevernim dijelovima udolina Lovrečina i Trsteno. Mandarinka Unshiu se jedina od svih agruma uzgaja u nasadima, dok se ostale vrste mogu pronaći samo sporadično u okućnicama. U ovom radu student će obaviti analizu klimatskih i pedoloških uvjeta za uzgoj mandarinke Unshiu na području općine Postira, obaviti će inventarizaciju postojećeg stanja te projekciju kvalitativnog i kvantitativnog unapređenja proizvodnje ove voćne kulture na području općine.  Bartulović Luka 7. Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Suvremeni uzgojni oblici za uzgoj koštičavih voćaka Koštičave voćne vrste su značajne u mediteranskom dijelu RH koje se ističe mogućnošću ranijeg dozrijevanja, a time i plasmana plodova na tržište. Unatoč pojedinačnim uspješnim primjerima uvođenja suvremene tehnologije, još nije ostvaren značajniji napredak u proizvodnji koja se u najvećoj mjeri oslanja na klasične uzgojne oblike i proizvodnju na otovrenom. Cilj rada je dati pregled prikladnih suvremenih uzgojnih oblika za koštičave voćne vrste na temelju literature i na temelju toga preporučiti one najperspektivnije za proizvodnju. Nižetić Nikola 8. Dr. sc. Gvozden Dumičić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Uzgoj presadnica lisnatog povrća hidroponskim tehnikama Student u radu treba opisati tehnologiju hidroponskog uzgoja presadnica lisnatog povrća, s naglaskom na uzgoj presadnica kupusnjača. Potrebno je opisati hidroponske tehnike uzgoja presadnica, supstrate koji se upotrebljavaju za uzgoj presadnica te prednosti i nedostatke (supstrata i tehnika uzgoja). Student, treba navesti ograničavajuće čimbenike uzgoja presadnica ovisno o uzgoju nakon sadnje (tlo, inertni supstrat, aeroponika i plutajuće ploče). Čaljkušić Marko 9. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Lavandin (Lavandula x intermedia) i njegovi proizvodi Proizvodi od lavandina i njegovo eterično ulje imaju široku primjenu u svijetu. Kod nas je najpoznatiji uzgoj na otoku Hvaru, a sve više se sadi i po cijeloj Hrvatskoj. Koristi se za domaće potrebe i izvoz. Cilj ovog rada je upoznavanje sa lavandinom s naglaskom na njegove proizvode u svijetu i kod nas. Brzica Jelena 10. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Kantarion (Hypericum perforatum L.) Hypericum perforatum L. (St. John's wort) se tradicionalno preporuča za široki spektar liječenja. U novije doba je najpoznatija zbog liječenja depresije. Ova vrsta se uzgaja i bere u prirodi. U našem narodu je poznata kao gospina trava i vrlo se često koristi za opekline u kombinaciji s maslinovim uljem. Cilj ovog rada je prikupiti što više informacija o ovoj vrsti, njenom uzgoju, upotrebi i aktivnim tvarima. Grga Mia 11. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Primorski i planinski vrisak (Satureja montana L., Satureja subspicata Vis.) Primorski i planinski vrisak(Satureja montana L., Satureja subspicata Vis.) su naše autohtone aromatične vrste iz porodice Lamiaceae, koje se u velikim količinama beru u prirodi za izvoz i manjim dijelom za domaću proizvodnju. Nakupci ne prepoznaju da se radi o dvije različite vrste. Pokazan je interes za uzgojem primorskog vriska u Dalmaciji. Cilj ovog rada je sveobuhvatno obraditi karakteristike ovih ljekovitih i aromatičnih vrsta i naznačiti njihove razlike. Jelovčić Irina 12. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Tradicionalna upotreba bilja iz prirode Etnobotanika je novija znanost koja ispituje korištenje lokalnih vrsta biljaka kod starosjedioca određenog naroda, da se utvrdi u koje se svrhe koriste, pri čemu se i provode ankete o upotrebi biljnih vrsta. Cilj ovog rada je zabilježiti izvorno znanje starosjedioca o upotrebi biljaka iz prirode, pronaći nalazište tih biljaka, te odrediti njihova znanstvena imena. Matešković Ana 13. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Usporedba učinkovitosti dijatomejske zemlje i regulatora razvoja kukaca u suzbijanju maslininog moljca (Prays oleae Bern.) Maslinin moljac je ekonomski važan štetnik masline. Sa stajališta unapređenja suzbijanja istog bilo je nužno zamijeniti uporabu uobičajenih insekticida zbog nepoželjnih posljedica dosadašnjih postupaka pri njegovom suzbijanju i dati važnost integriranom sustavu zaštite. U ovom radu usporedit će se učinkovitost dijatomejske zemlje (prirodni insekticid) i Runnera (regulator razvoja kukaca). Opisat će se i naglasit važnost ovih metoda, jer su okolišu prihvatljivije u odnosu na kemijsku zaštitu Pešnjardo Anita 14. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Paunovo oko (Spilocea oleaginea Cast.) sve veći problem u maslinicima srednje Dalmacije Paunovo oko napada isključivo maslinu. Smatraju je jednom od najraširenijih i najopasnijih gljivičnih bolesti. Dugo vremena veće je štete pričinjavala samo na pojedinim lokalitetima, danas sa sigurnošću možemo reći da je izrazito velik i ozbiljan problem u gotovo svim maslinicima našeg područja. Cilj ovog rada nije samo opisati simptome bolesti i dati smjernice za suzbijanje, već istaknuti stvarne mogućnosti i probleme u zaštiti masline od paunovog oka, posebice u ekološkoj proizvodnji.  Tomaš Nikolina 15. Dr. sc. Elda Vitanović Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel.) i maslinin moljac (Prays oleae Bern.) – ekonomski najznačajniji štetnici masline Završni rad sadržavat će opis biologije navedenih štetnika te osvrt na njihovu rasprostranjenost i ekonomsku važnost na području srednje Dalmacije. Također će sadržavati opis metoda pomoću kojih se prati dinamika leta te gustoća populacije štetnika, kao i opis metoda suzbijanja istih u različitim tipovima proizvodnje maslina (ekološki, integrirani i konvencionalni). Mandušić Marija 16. Dr. sc. Boško Miloš Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Primjena GIS-a u vrednovanju zemljišnih potencijala Upravljanje održivim razvojem i racionalno korištenje zemljišnih resursa treba temeljiti na cjelovitim, pouzdanim i pravovremenim informacijama o zemljištu i informacijskim tehnologijama povezanim u GIS koji će osigurati pohranjivanje, analizu i prikazivanje prostornih podataka. Temeljni zadaci ovoga rada su: a) prikupiti raznovrsne podatke o zemljišnim resursima (tlo, geološka građa, orografija i hidrografija, korištenje) i u GIS okružju integrirati ih s topografskim podatcima i b) izraditi geografski informacijski sustav za analizu i višenamjensko korištenje prikupljenih geografskih baza podatka. Cilj rada je, na praktičnom primjeru, pokazati efikasnost primjene GIS-a u vrednovanju poljoprivrednih zemljišnih resursa. Praktična primjena geografskog informacijskog sustava u analizi i procjenjivanju poljoprivrednih zemljišnih potencija dati će se na primjeru prostora kaštelanskog zaljeva.  Paić Nikola 17. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Analiza agroekoloških prilika za uzgoj voća u području Dicma U poslijednje vrijeme povećan je interes za podizanje nasada voća u području Dicma. Kako do sada voćarstvo u ovom prostoru nije bilo zastupljeno tako ne postoji ni kvalitetna analiza agroekoloških prilika za uzgoj voća. Analizom klimatskih elemenata te pedoloških prilika student će izdvojiti potencijalne mikrolokacije pogodne za uzgoj voća te preporučiti izbor vrsta i sorta koje će u datim okolišnim uvjetima dati najbolje proizvodne razultate. Kroz ovaj završni rad student će ovladati metodama ocjene proizvodnog prostora za uzgoj voćnih kultura. Murat Branka 18. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Kakvoća ploda višnje maraske (Prunus cerasus L.) Višnja maraska (Prunus cerasus L.) autohtona je voćna vrsta u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske. Specifičnosti uzgojnog područja utječu na kakvoću plodova te sadržaj bioaktivnih tvari. Cilj rada je utvrditi nutritivnu i zdravstvenu vrijednost ploda višnje maraske te čimbenike koji utječu na sadržaj bioaktivnih tvari. Mišetić Ivana 19. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Nutritivna i zdravstvena vrijednost šipka (Punica granatum L.) Šipak (Punica granatum L.) jedna je od najstarijih voćnih vrsta uzgajanih na Mediteranu. Izuzetan je izvor polifenola, C vitamina i minerala. Zbog visoke nutritivne i zdravstvene vrijednost sve je veći interes za uzgoj ove voćne vrste. Na temelju literaturnih podataka student će sačiniti prikaz nutritivne vrijednosti lista, cvijeta i ploda šipka te njihov utjecaj na ljudsko zdravlje.  Gelo Ivana 20. Dr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Uzgoja šljive (Prunus domestica L.) na području Ramskog jezera Područje Ramskog jezera poznato je po uzgoju šljive. Student će proučiti klimatske i pedološke osobine područja, opisati sortiment i podloge te tehnologiju uzgoja. Informacije i opis tehnologije dobit će se od samih proizvođača. U radu bi se osvrnulo i na problematiku najčešćih bolesti i štetnika. Sliško Iva 21. Dr.sc. Mirella Žanetić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split Komina masline - od nusprizvoda do korisne sirovine Komina masline je nusproizvod prilikom prerade ploda masline u ulje. Iako se smatra ekološkim problemom mnogih uljara u mediteranskom dijelu Hrvatske maslinova komina može postati vrijedna sekundarna sirovina. U radu će biti opisano na koji način je moguće iskoristiti kominu kao sekundarnu sirovinu ovisno o tehnološkom procesu prerade maslina. Prikazati će se postojeći projekti za iskorištavanje komine u Hrvatskoj i opisati potencijalne mogućnosti upotrebe komine kao biogoriva, gnojiva ili sirovine za neku drugu upotrebu, po uzoru na zemlje (Italija, Španjolska) u kojima već postoje slični projekti. Kekez Katja 22. Dr.sc. Mirella Žanetić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Usporedba kvalitete djevičanskog maslinovog ulja proizvedenog u industrijskim i laboratorijskim uvjetima Prerada maslina u ulje danas se odvija pretežno centrifugalnim sustavima u velikim pogonima različitih kapaciteta. Uvjeti u takvim uljarama često su nedovoljno i neadekvatno kontrolirani, obzirom na pojedinu fazu prerade i temperaturni režim, pa i kvaliteta ulja nije uvijek zadovoljavajuća. Cilj rada je usporediti kvalitetu djevičanskog maslinovog ulja dobivenog usporedno u industrijskim i laboratorijskim uvjetima. Student će pratiti preradu maslina u industrijskim uvjetima u usporedbi s preradom u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, uz praćenje i analizu tehnoloških parametara procesa proizvodnje. Sršen Anita 23. Dr.sc.Tomislav Radić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Simbiotski odnosi biljaka i mikroorganizama tla Tlo koje često promatramo samo kao supstrat iz kojeg biljka dobiva nutrijente i vodu je zapravo dinamičan sustav koji buja životom. Pri tome se svojom aktivnošću posebno ističu najrazličitiji tipovi mikroorganizama. Jedan dio njih živi u simbiozi s biljkama. Cilj rada je objasniti kakvi tipovi simbioza biljaka i mikroorganizama tla postoje, koji su najčešći, po čemu se međusobno razlikuju i koji od njih se primjenjuju u poljoprivredi. Cukrov Lucija   24. Dr. sc. Katarina Hančević Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Virusi vinove loze i njihova eliminacija Poznato je više desetaka virusa vinove loze. Iako pojedini ne izazivaju ozbiljna oštećenja na biljci, neki virusi mogu negativno utjecati na njezin rast i razvoj, a kasnije i na prinos. Cilj rada je opisati značajnije viruse vinove loze i detaljno dokumentirati njihovu biološku manifestaciju. Eliminacija štetnih virusa koja podrazumijeva upotrebu kulturu in vitro često u kombinaciji s termoterapijom, jedini je način kako od zaraženih dobiti zdrave biljke loze. Potrebno je navesti i opisati najučinkovitije metode eliminacije virusa vinove loze u kulturi tkiva. Kojundžić Antonia 25. Dr. sc. Katarina Hančević Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Ozdravljivanje agruma od virusa u kulturi tkiva Virusi mogu nanijeti veliku štetu agrumarskoj proizvodnji. Postupak eliminacije virusa agruma dobro je razrađen za brojne vrste agruma. Eliminacija virusa općenito uključuje termoterapiju i cijepljenje vegetacijskog vrška na sjemenjak podloge uzgojen in vitro. Cilj ovog rada stoga je detaljno opisati postupak eliminacije virusa u kulturi tkiva, kao jedini mogući način dobvanja zdravih bezvirusnih biljaka. Kovačević Boris 26. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu Ruralni turizam u funkciji održivog razvoja Splitsko-dalmatinske županije Student/ica treba teorijski prikazati i razložiti koncept ruralnog turizma i održivog razvoja te deskriptivno analizirati stanje ruralnog turizma u RH i situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Temeljem analize situacije, pomoću SWOT analize identificirati će se osnovni čimbenici, odnosno elementi koji determiniraju strategiju razvoja (strateške razvojne prioritete) i dimenzioniranje smještajnih kapaciteta ruralnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dulčić Željan 27. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu Pregled stanja i perspektiva razvoja hrvatskoga agrumarstva Student/ica treba deskriptivno analizirati stanje proizvodnih kapaciteta i strukturu proizvodnje agruma, tržište i potrošnju agruma, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i institucionalni i zakonodavni okvir hrvatskoga agrumarstva. Temeljem analize stanja, pomoću SWOT analize identificirati će se osnovni čimbenici koji utječu ili mogu utjecati na razvojnu perspektivu hrvatskoga agrumarstva u procesu pristupanja EU. Cukrov Luka 28. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu Ekonomska ocjena ulaganja u proizvodni sustav maslina-ovca Na našim otocima, poglavito na Braču i Cresu, maslina i ovca tradicionalno se uzgajaju u zajednici. Na temelju tehnoloških i ekonomskih polazišta student/ica treba izraditi tehnološko-ekonomski model koji se sastoji od podmodela podizanja maslinika i nabave osnovnog stada i podmodela proizvodnje. Modelnom kalkulacijom utvrđeni investicijski i proizvodni troškovi i prihodi predstavljati će podlogu za ocjenu ekonomske opravdanosti i financijske izvodljivosti ulaganja u proizvodni sustav maslina-ovca pri kombiniranim uvjetima financiranja. Ivanišević Tino 29. Mr. sc. Josip Gugić Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu Komparativna analiza hrvatskog i EU zakonodavstva u području maslinarstva Student/ica treba dati sustavni prikaz najvažnijih nacionalnih i EU zakonskih propisa koji reguliraju proizvodnju i preradu maslina, distribuciju i potrošnju proizvoda od masline (maslinovog ulja i stolnih maslina), te provesti komparativnu analizu nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU u području maslinarstva s ciljem utvrđivanja stupnja usklađenosti u kontekstu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU u ovom području. Alaber Adam 30. Dr. sc. Marija Jug-Dujaković Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Sch. Bip.) Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Sch. Bip.) je autohtona vrsta mediteranskog područja R. Hrvatske . Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, koji je trenutno ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla. Prašak pripremljen od suhih cvjetnih glavica stoljećima se koristio u tradicionalnim poljoprivrednim sustavima, a danas je prihvatljiv u ekološkoj poljoprivredi. Cilj ovog rada je istražiti što više informacija o ovoj vrsti, njenom uzgoju, piretrinu, upotrebi i povijesti upotrebe. Runjić Bartul   31. Prof. dr. sc. Vjekoslav Par Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Primjena  modela točke pokrića u proizvodnji trešanja Na primjeru proizvodnje bajama treba primijeniti analizu točke pokrića i pokazati odnose između troškova, prihoda, financijskog rezultata i razina proizvodnje te utvrditi razinu proizvodnje kod koje su pokriveni ukupni troškovi uz različitu prodajnu cijenu. Danijel Gašpar 32. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Mogućnosti uzgoja rogača u području otoka Visa Rogač je voćna kultura koja je neopravdano zapostavljena. Najveći centri uzgoja su otok Vis, poluotok Pelejšac, otok Korčula i Dubrovačko primorje. S obzirom da je otok Vis nekada živio od proizvodnje rogača potrebno je analizirati uzroke nazadovanja uzgoja ove kulture te analizirati prirodne uvjete za mogući razvoj uzgoja rogača u ovom prostoru. Cilja rada je analiza agroklimatskih i pedoloških uvjeta za ocjenu proizvodnog prostotra za voćarsku proizvodnju.  Demaria Zoran 33. Mr.sc. Mira Radunić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Sorte trešnje prikladne za uzgoj na području Srednje Dalmacije Posljednjih godina pojačan je interes za sadnju trešnje na području Srednje Dalmacije. Ocjena agroekoloških uvjeta pogodnih za uzgoj te sadnja visoko rodnih i kvalitetnih sorata temelj su uspješnosti uzgoja trešnje.Na temelju analize agroekoloških uvjeta uzgoja trešnje, valorizacije proizvodnog područja, osobina sorata trešnje te njihovog međusobnog odnosa oprašivanja i oplodnje student će izdvojiti potencijalna područja pogodna za uzgoj trešnje te preporučiti sorte prikladne za uzgoj. Kuzmanić Tomislav 34. Mr. sc. Kristina Batelja Lodeta Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Komparacijska studija triploidnih kultivara lubenice Uzgoj triploidnih kultivara lubenice je tek u začetku. U rada bi se eksperimentalno uspoređivala tri kultivara (WDL 5571, WDL 5574, WDL 5575) uzgajanih u hidroponu. Pratio bi se tjedni porast i broj listova primarnog izboja, ukupan broj muških i ženskih cvijetova na biljci kao i kvalitativna i kvantitativna svojstva plodova. Poljak Davorka 35. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i meloraciju krša, Split Uzgoj masline na kamenitim šumskim terenima U poslijednje vrijeme maslina sve više zauzima prostore na kojima nije autohtona biljna vrsta. Najveću ekspanziju maslina doživljava na neobraslim kamenitim šumskim terenima koji zahtjevaju posebnu pripremu i agrotehniku tijekom uzgoja. Cilj ovog Završnog rada je normiranje pojednih tehnoloških operacija u pripremi kamenitih i  neobraslih šumskih terena za uzgoj masline te planiranje potrebne mehanizacije za provedbu istih operacija. Dimlić Ines 36. Dr. sc. Gvozden Dumičić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Rani proljetni uzgoj rajčice u zaštićenim prostorima na području Splitsko-dalmatinske županije Splitski bazen poznat je po ranom uzgoju povrća, posebice rajčice, u zaštićenim prostorima. Student u radu treba opisati tehnologiju uzgoja rajčice (izbor kultivara i supstrata, sjetva, pikiranje, sadnja, mjere njege nasada, berba) koja se primjenjuje na tom području. Potrebno je utvrditi prednosti i nedostatke postojeće tehnologije i opreme primijenjene u uzgoju te istaknuti mjere kojima se mogu iste poboljšati. Ujević Marko 37. Dr. sc. Frane Strikić Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Stanje i mogućnosti razvoja maslinarstva na području Makarska, Podgora i Tučepi Maslina je glavna poljoprivredna kultura u području Makarske, Podgore i Tučepa. Cilj rada bio bi utvrditi točan broj stabla masline i sortnu strukturu, zapuštene poljoprivrednih površina, izgrađenost poljoprivredne infrastrukture, preradbene kapacitete i njihovu prostornu distribuciju.  Kroz ovaj završni rad student će steći potrebna znanja o ocjeni proizvodnih mogućnosti pojedine podregije uzgoja, analizi trenutnog stanja određene poljoprivredne grane u oderđenom području i izradi smjernica razvoja. Borić Marin